Hrvatski povijesni muzej na inicijativu Ministarstva kulture Republike Hrvatske priredio je izložbu pod naslovom AKO TEBE ZABORAVIM… - Holokaust u Hrvatskoj 1941. – 1945. / zadnje odredište Auschwitz.
Izložba se tematski odnosi na stradanja Židova iz Hrvatske za vrijeme Drugoga svjetskog rata s posebnim naglaskom na sudbine Židova deportiranih iz Hrvatske u Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u Poljskoj.
Prvi put po osnutku Republike Hrvatske otvoreno se predstavlja i dokumentira najcrniji period hrvatske povijesti: zločinački ustaški režim Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945. Izložba je postavljena na simboličnom mjestu: u Francuskom paviljonu, autentičnom mjestu stradanja Židova iz Zagreba i drugih mjesta Hrvatske ispred kojega su bili sabirani i deportirani željezničkim vagonima u koncentracijske logore.
Otvaranju izložbe prisustvovali su najviši predstavnici hrvatske Vlade te ne mali broj veleposlanika, predstavnici židovske, muslimanske i srpske zajednice u Republici Hrvatskoj.
Pokrovitelj izložbe je Vlada Republike Hrvatske te je shodno tomu izložbu otvorio predsjednik Vlade gospodin Plenković govorom iz kojeg izdvajamo sljedeće:
Izložbom Hrvatskog povijesnog muzeja, simboličnog naslova „Ako tebe zaboravim…“ iskazana je poruka koju je hrvatska Vlada u njezinom sadržaju prepoznala i stoga i prihvatila pokroviteljstvo. Poruka je da zaborava nema i ne smije biti, jer je zaborav zločina negiranje čovjeka i negiranje njegove ljudskosti.
„Ako tebe zaboravim“, prestajem biti čovjek.
„Ako tebe zaboravim“, prestajemo biti ljudi.
A zaboravljamo svaki put kada, kao pojedinci ili kao zajednica, propustimo ustati protiv bilo kojeg oblika diskriminacije i kada ne ustanemo jasno i glasno za vrijednosti zaštite ljudskog dostojanstva, ravnopravnosti i dijaloga. Zaboravljamo svaki put kada propustimo jasno progovoriti o Holokaustu, i osobito o tragičnim posljedicama nedemokratskog, totalitarnog i rasističkog ustaškog režima u Hrvatskoj od 1941. do 1945.
U tome je vrijednost ove izložbe jer jasno ukazuje na sustav terora uspostavljen na području Nezavisne Države Hrvatske protiv židovskog, srpskog i romskog stanovništva, te protiv hrvatskih antifašista i demokrata, koji su protiv toga bili ustali.
Ova izložba je u skladu s nastojanjima, politikom i stavom Vlade koji je da svi društveno-politički, stručni, znanstveni, a napose odgojno-obrazovni mehanizmi moraju pronaći svoje mjesto u njegovanju kulture sjećanja. Moraju pronaći svoje mjesto u angažmanu na traženju istine, savladavanju podjela i izgradnji budućnosti, u kojoj će tolerancija, dijalog te međusobno uvažavanje, postati temelj i trajni zalog mira.
Vjerujem da će izložba pridonijeti shvaćanju razmjera zločinačkih ideologija rasizma i antisemitizma, iz kojih je proizišao najmračniji period europske i svjetske povijesti, ali isto da će nas potaknuti na promišljanje o svim oblicima totalitarizama. Vjerujem i nadam se da će nam iskustvo pripreme ove izložbe pomoći i u projektu novog nacionalnog postava Republike Hrvatske u Državnom muzeju Auschwitz-Birkenau u Poljskoj.
Izložbena građa – sudbine ubijenih, svjedočanstva preživjelih, sačuvani, malobrojni izvorni predmeti iz logora, fotografije i dokumenti iz hrvatskih i međunarodnih muzejskih i arhivskih institucija kao i oni posuđeni od obitelji stradalnika te Pravednika među narodima – raspoređena je u četiri tematske cjeline:
Prva cjelina, ukazuje na sustav terora uspostavljen na području Nezavisne Države Hrvatske (NDH) protiv židovskog, srpskog i romskog stanovništva, komunista i antifašista te posebice na odnos prema židovskom stanovništvu koje je bilo podvrgnuto rasnim zakonima i kao takvo posve obespravljeno.
Druga cjelina govori o sustavu logora u NDH te drugim područjima današnje Republike Hrvatske (Istra i Hrvatsko primorje te Međimurje) koja su u to vrijeme bila pod talijanskom, odnosno mađarskom aneksijom i/ili okupacijom. Daje se naglasak i na logor Jasenovac koji je postao simbolom ustaškog terora i stradanja Židova, Srba, Roma i antifašista. Naime, i prije masovnih deportacija Židova u logor Auschwitz u kolovozu 1942. i svibnju 1943. godine, u logorima na području NDH ubijena je većina hrvatskih i bosansko-hercegovačkih Židova. (U Hrvatskoj, broj preživjelih Židova na kraju rata nije dosegao brojku od deset posto od ukupnog broja Židova prije 1941.)
U trećoj cjelini se prezentira logor u kojemu je u razdoblju od 1942. do 1944. stradao velik dio židovskog stanovništva s područja NDH, ali i s područja Istre, Hrvatskog primorja i Međimurja. Obuhvaćeni su i neki drugi logori, poput Mauthausena, Bergen-Belsena i Buchenwalda, u kojima je također stradavalo židovsko i drugo stanovništvo.
Posljednja cjelina, nazvana „Sjaj u tami“ prezentira Židove, sudionike antifašističkog otpora te hrvatske Pravednike među narodima, pojedince koji su sudjelovali u spašavanju Židova, time izlažući pogibelji i vlastiti život.
U okviru ovih tematskih cjelina, prikazane su pojedinačne sudbine stradalnika, posebice Židova. Organizatori i izvršitelji zločina predstavljeni su unutar pojedinih tematskih cjelina s obzirom na kontekst, njihovu ulogu u datom vremenu i prostoru. Izložba obuhvaća i izbor fotografija stradalnika, Židova iz različitih hrvatskih gradova i mjesta, koji su stradali u ustaškim logorima i Auschwitzu.
Prikazani su i videoisječci, svjedočenja preživjelih logoraša iz Auschwitza – Branka Lustiga, Tonke Petričević, Olega Mandića i Ota Konsteina. Uz to je gospodin Mandić-posljednji zatočenika Auschwitza - održao na izložbi govor koji se teško zaboravlja.
Značaj ove izložbe je slojevit. Jedna, zasigurno ključna značajka jest da se temelji na znanstvenom pristupu, istraživanju te odgovornom radu struke u propitivanju i prezentaciji izuzetno turbulentnog, tragičnog i kratkog razdoblja hrvatske povijesti na temelju znanstveno utvrđenih povijesnih činjenica i suvremenih metoda muzeološke prakse. To bi nas trebalo zaštiti od nekad popularnih licitacija o broju stradalih koji se, ovisno o izvorniku i političkoj potrebi kretao između 30 do 700 tisuća. Nadalje, izložba pruža sve što je potrebno da se Jasenovac konačno klasificira kao logor smrti a Jadovno kao stratište. Za očekivati je da će se i trajna postavka muzeja u Jasenovcu prilagoditi toj činjenici.
Osim toga, Jasenovac i ustaški zločini često su bili tema prigodnih govora rukovodećih političara na prigodne dane kada se te teme nisu mogle izbjeći. Većina ljudi koje su te teme istinski i opravdano zanimale jasno su uočavale ne male razlike između političke stvarnosti u Hrvatskoj i izgovorenog od strane političara stranke na vlasti i Predsjednice Republike. Stoga se uvijek čulo isto pitanje: kada ćete konačno priječi s riječi na djela? Kada će se realna politika približiti ako ne i izjednačiti s rečenim u tim prigodnim govorima?
Treba vjerovati da izložba predstavlja prvi prepoznatljivi korak prelaska s riječi na djela. Očekuje se da će jasne poruke govora predsjednika Vlade gospodina Plenkovića dodatno stimulirati taj proces. To će se uskoro potvrditi ako izložba postane cilj organiziranih školskih posjeta jer ono što hrvatski udžbenici pišu o periodu kojeg ona pokriva je vrlo upitno.
Izložba će biti otvorena u Zagrebu dva mjeseca a potom će krenuti po svim većim gradovima Hrvatske.
