Europski Dan židovske kulture i baštine obilježen je ove godine u Zagrebu izuzetnim kulturnim događajem u organizaciji Židovske općine Zagreb. U poznatom kulturnom centru Zagreba – Gliptoteci, predstavljena su dva tipična oblika židovske kulture u Europi: glazba i likovna umjetnost.
Večer je počela otvorenjem izložbe lani preminulog hrvatskog umjetnika židovskog porijekla, akademika Zlatka Boureka. Njegov život i djelo su izvrsna paradigma židovske kulture unutar europske. Stoga se vrlo dobro uklapa u ovu proslavu koja se osvrće na uvijek prisutne židovske doprinose u sveukupnim europskim kulturnim izrazima. O životu i djelu Zlatka Boureka prisutnima je govorio akademik Tonko Maroević.
Zlatko Bourek bio je svestrani umjetnik koji je ostavio jasan i dubok trag u kulturi Hrvatske, ali i Europe i svijeta. Po izobrazbi kipar, što je često podcrtavao, Bourek se uspješno bavio brojnim umjetničkim izrazima. Kao slikar i grafičar izlagao je samostalno, a često na grupnim tematskim izložbama u Europi i svijetu. Snimio je nekoliko igranih filmova, no najviše animiranih temeljenih na vlastitim scenarijima. Jedan je od osnivača Zagrebačke škole crtanog filma. U kazalištima u Hrvatskoj i Europi često i puno je radio kao scenograf i kostimograf. Možda ga najbolje pamtimo kao autora grotesknih i nadrealističnih lutaka, npr. u poznatoj predstavi Hamlet koja mu je donijela svjetsku slavu. Uz sve to intenzivno se zanimo judaističkom kulturom i razvio se u velikog stručnjaka.
Zlatko Bourek je rođen u Požegi 1929. u židovskoj obitelji i mladost je proveo u Slavoniji, koja je kao sredina i način života ostavila dubok trag u njegovom umjetničkom izrazu i figurativnom oblikovanju. Razdoblja Drugog svjetskog rata, kad je prolazio progone zbog židovskog porijekla, i Domovinskog rata također su se odrazila u njegovim umjetničkim interpretacijama. Na koncu i sam kaže: "Ako si iole normalan ne možeš pisati, komponirati ili slikati a da te rat nije taknuo". Uz sav uspjeh i popularnost ostao je jednostavan, dostupan, duhovit i srdačan sve do svoje smrti 2018.
Glazbeni program ove svećanosti koncipiran je pod motom: “Glazba – trag u povjesti Židovskog naroda, most između tradicije, sjećanja i vjere – dijalog prošlosti i budućnosti”. Program, aranžmani i izvedbe jasno su odražavali taj moto. U programu su bila predstavljena sljedeća djela:
- David Meisel - Keduschah
- Aron Marko Rothmüller - Tirsa Jaffa
- F. Mendelssohn-Bartholdy - Ich wollt’ meine Lieb’ ergoisse sich
- Abendlied - Suleika i Hatem
- Aron Marko Rothmüller - Mikol Hamudot
- Aron Marko Rothmüller - Psalm 13
- Židovska tradicionalna - Avinu Malkenu (ar. Marijan Mlakar)
Koncert je počeo sinagonalnom glazbom Keduscha koja se smatra najstarijim zabilježenim djelom te vrste u Hrvatskoj, djelo koje simbolizira toleranciju i dijalog kultura na području tadašnjue Austro-Ugarske Monarhije.
Djela gospodina Rothmüllera (Slavonski Brod 1908. – Bloomington, SAD 1993.) uglazbljena su u orijentanom stilu a integriraju tekstove u spomen Bialika jasno ukazujući na pokret za stvaranje Židovske države.
Uključivanjem djela Mendelssohna ukazalo se na poveznicu židovske kulture s europskom glazbenom ali i književnom tradicijom 19. stoljeća. U izvedenim lirskim duetima Mendelssohn je uglazbio stihove H. Heinea i W. Goethea.
Ovaj lijepi program realizirali su sopranistica Arrijana Gigliani Philipp te bariton Vitomir Marof zajedno s gostom - umjetnikom na klarinetu Brunom Philippom uz umjetničku suradnju pijanistice Tamare Jurkić Sviben. Program su osmislile u suradnji Tamara Jurkić Sviben i kustosica judaike u Židovskoj općini Zagreb Mira Wolf.
Fotogalerija
